Računari i Galaksija

Miroslav Maletić – Kića (Amajlija i Deccin Ye Mc) o muzici i računarima

Miroslav Maletić – Kića rođen u Novom Sadu 05.04.1971, gde je završio srednju ekonomsku školu. Svirao je i sarađivao sa mnogim Novosadskim pop, rock, heavy metal i punk grupama. To su sve grupe koje su ostavile neizbrisiv trag u Jugoslovenskoj muzici: Griva, Amajlija, Annathema, Vrisak generacije, Ritam Nereda, Obojeni Program i Generacija Bez Budućnosti. Sada je još uvek je aktivan član grupe Amajlija, a paralelno sa tim učestvuje u radu grupe Deccin Ye Mc.

Kica 1

I – Umetnost vs. šund

Da li je pojavom kompjutera došlo do ekspanzije loših muzičara koji su koristili programe i semplove za snimanje svoje ionako minimalističke i prizemne muzike?

Ne, koliko je napravilo “ekspanziju” loših, toliko je u većoj meri doneo efikasnost i napredak u procesu stvaranja muzike u profesionalnom i svakom drugom smislu.

Da li je kompjuter ubio umetnički izraz u muzici i pojavom nabeđenih muzičara doneo šund na muzičko tržište?

Ne, jer muziku stvara čovek a kompjuter je u tom slučaju samo “alat”, a nabeđenih muzičara i šunda je bilo i mnogo pre upotrebe kompjutera u muzičkoj industriji.

II – Analogno vs. digitalno

Da li kao muzičar možeš da čuješ razliku između analognog i digitalnog zvuka i da li misliš da tvoji slušaoci mogu isto da primete, posebno mlađi koji nisu imali prilike da slušaju ploče i trake?

Da apsolutno, pogotovo starije generacije muzičara i audiofila koji pripadaju analognoj eri, dok je prosečnom slušaocu po mom mišljenju razlika izmedju analognog i digitalnog potpuno nebitna, čak smatram da oni to i ne razlikuju. Kada snimam neku muziku i pustim je kao test nekim upravo prosečnim slušaocima, shvatim da ih zanima uglavnom tekst i melodija.

Koje su po tebi prednosti digitalnog zvuka u odnosu na analogni, ukoliko ih i ima, i da li misliš da je digitalan zapis muzike doneo boljitak u toj umetnosti?

Jos uvek je to mrtva trka na relaciji analogno ili digitalno. Postoje mnogi forumi po tom pitanju u svetu muzičara, muzičkih snimatelja, producenata i ljudi iz muzike uopšte. Digitalija nekako više uzima primat u ovim modernim vremenima i svakako ima svojih prednosti, ali je analogija jos uvek nezamenjiva u nekim sferama muzičkog stvaralastva. Mislim da je upotreba i digitalnog i analognog još uvek zadovoljavajuci okvir ljudi iz branse.

III – Snimanje na traku vs. snimanje na kompjuter

Da li misliš da se pojavom programa za snimanje muzike smanjila potražnja “dobrih” muzičara, s obzirom da je tako lako odsvirati i ponoviti ono što se pogreši, i da li misliš da sada svako može da bude  studijski muzičar, bez obzira da li je kvalitetan instrumentalista (počevši od bubnjara svi instrumentalisti polako postaju višak) ili još gore vokal (danas svako može da peva)?

Ne, dobar muzičar je uvek dobar muzičar, snimao on na analognu traku ili u komjuterski program princip je uvek isti. Za malo slabije muzičare i amatere je snimanje na kompjuteru znatno lakše, ali to ne znači da će kompjuter svirati umesto njih, jer ako to neki muzičar očekuje, savetujem ga da odmah postane D.J.

Koliko je moguće napraviti dobar snimak muzike kod kuće na računaru, ukoliko se setimo kakvi su se sve instrumenti, sprave, prostorije pa i sami muzičari nekada koristili za isto?

U odnosu na neko pređašnje vreme i uslove tonskog snimanja van studija, kada smo svoje probe i koncerte snimali sa “kasetofonima”, dolaskom računara, raznih zvučnih kartica i prateće opreme moguće je napraviti dobar audio snimak u svojoj kući i to po principu “Koliko para – toliko muzike”.

DSCN9742

IV – Sviranje vs. programiranje

Da li je elektronska muzika stvarno muzika, da li ona kao takva zapostavlja osnovnu karakteristiku te umetnosti koju upravo donosi svaki instrumentalista po svom osećaju, daru, sluhu pa na kraju i decenijama vežbe, učenja i živog izvođenja?

Elektronsku muziku ne dozivljavam kao umetnost!!! Kako i da je shvatim kada mi jednom prilikom jedan poznanik po zanimanju D.J. saopštava kako ima koncert, a na njega nosi punu tašnu vinil ploča koje pusta na gramofonima. (Šala mala – ali istinita). Kako ne bi bilo nesporazuma, poštujem jlude koji prave i konzumiraju elektronsku muziku, ali nju kao takvu ne svrstavam u umetnost.

Koliko kompjuter može da zameni čoveka u muzici, da li uopšte “običan” slušalac može da primeti koji je instrument na snimku uživo odsvira, a koji “otkucan” na tastaturi računara?

Dosta toga računar može da uradi umesto čoveka kada je muzika u pitanju, ali mora da postoji neka granica. Što se tiče relacije prosečan slušalac vs nosač zvuka, ostajem pri mišljenju da njih ne zanima da li je svirao živ čovek ili je ukucano preko tastera na računaru. Pogotovo što je tehnika toliko napredovala da i iskusniji slušaoci sve teže prave razliku.

V – Nosač zvuka vs. youtube

Koliko je internet obezvredio cenu muzike i da li misliš da će autorska prava ikada biti ono što su nekad bila?

U neku ruku jeste, proizvodnja i prodaja nosača zvuka je na margini, i autorska prava takođe. Na zapadu je sve to uređenije.

Da li je “youtube” publika isto kao i hiljade ljudi na koncertu, da li oni nose istu težinu sa svojom kritikom posle odslušanih nekoliko minuta tvog rada u odnosu na ljude koji te slušaju par sati na koncertu i osećaju tvoju energiju?

Sve ima svoje prednosti i mane. Koncert gde uživo sviraš pred hiljadu ljudi je posebna vrsta adrenalina i energije i može da traje svega dva do tri sata, dok na YT možeš da gledaš šta i koliko želiš bez ograničenja.

VI – Plakati i mediji vs. društvene mreže

Da li danas uspešna reklamna kampanja može da se uradi bez plakata i štampanih medija?

Da bi kampanja bila sasvim uspešna mora da postoji prisustvo plakata i štampanih medija, što je i vidljivo po gradovima prilikom većih kulturnih i drugih dešavanja.

Da li reklama na društvenim mrežama garantuje tačan odziv one slušalačke publike koja je klikom na Going rekla da će prisustvivati koncertu?

Apsolutno ne, tu ne važe nikakva pravila.

Kica 2VII – Borba za RnR

Da li je bend trenutno aktivan i šta nam novo sprema?

Bend je uvek aktivan, trenutno su u toku studijski radovi  za dve nove kompozicije kao i pripremanje koncertnih aktivnosti za predstojeći letnji period.

DSCN9757

Predrag Jovanović

Računajte na računare

Facebook komentari:
SBB

Tagovi: , , , , ,