Računari i Galaksija

Profesionalni hosting sajtova

Vaš sajt je već godinama na Web‑u, ali stalno imate utisak da vam je potrebna profesionalnija hosting usluga? Ili možda počinjete novi, ambiciozni projekat u kome je Web prisustvo ključ za uspeh? Potražimo put koji vodi do kvalitetnog hostinga…

UvodnaU 2015. godini više nema potrebe isticati da je posedovanje Web sajta praktično obavezan deo komunikacije svake kompanije. Ako to prihvatimo kao standard, ostaje pitanje kakav je sajt kojoj kompaniji potreban (neke odgovore i odlične primere potražite u našem Web Top 50 izboru), a odmah zatim i kakav je hosting neophodan da bi sajt neometano radio. Loš server, naime, može da upropasti i najbolji sajt – ništa ne vrede trud i resursi uloženi u kreiranje savršene Web stranice ako je ona često nedostupna, sporo se učitava ili pak potpuno nestane sa Interneta uz gubitak podataka koji su se nalazili na serveru.

Izbor hosting provajdera, kao i tipa hosting usluge, izuzetno je važan korak u postavljanju sajta. Pored toga, tehnički zahtevan sajt koji sporo radi kad ima svega nekoliko posetilaca, zahteva odgovarajuće resurse. Sve to nije samo tehničko pitanje adekvatnog funkcionisanja – spor rad vašeg sajta može uticati na pozicioniranje u Google pretrazi zato što se bolje rangiraju oni koji se brže učitavaju!

Izbor hostinga

Kakav hosting vam je potreban? Da biste našli odgovor na to pitanje, potrebno je da znate kakve tehničke zahteve ima vaš sajt, kao i da razmislite u kojoj meri od njegovog funkcionisanja zavisi vaše poslovanje. Sa tehničke strane, velika većina sajtova na svetu, možda čak i 99 odsto, radiće uspešno na najjeftinijoj varijanti hosting‑a. Specifični zahtevi, veći obim posete, samostalno hostovanje multimedijalnih sadržaja… neke su od situacija u kojima vam je potrebno nešto više od „običnog“ rešenja.

S druge strane, ako pružate online servise, imate Internet prodavnicu ili vam je potrebna uvek dostupna podrška, onda i nije bitno da li su tehnički zahtevi skromni – vaš sajt mora biti uvek online jer vam i minut downtime‑a može doneti velike gubitke. Tada „obično“ rešenje nije dovoljno.

Hosting sajta može se realizovati na više različitih načina, od potpuno besplatnog, preko najpopularnijeg shared hosting‑a, do različitih varijanti zakupa servera (delimično ili u celosti) s različitim obimom dodatnih usluga.

Deljeni hosting

Deljeni ili shared hosting ubedljivo je najpopularniji i najkorišćeniji. Odlikuju ga povoljne cene i resursi dovoljni za većinu potreba. Različite shared hosting pakete međusobno razlikuje dostupan prostor na disku, dozvoljen mesečni protok i broj domena, tj. sajtova koje možete pokrenuti na svom parčetu servera.

Sam naziv ovog tipa hosting‑a govori o njegovoj ključnoj tehničkoj karakteristici. Vaš sajt nalazi se na serveru s velikim brojem drugih sajtova. Svi oni dele hardverske resurse (procesor i memorija), kao i protok raspoloživ tom serveru. Dovoljno je da nastane problem sa samo jednim od sajtova na serveru pa da svi drugi lošije rade, pa čak i da postanu nedostupni. Nije teško zamisliti situaciju u kojoj jedan od sajtova na shared hosting‑u dobije iznenadno veću posetu i optereti server dovoljno da uspori „kolege“, a ako se vama desi slično – provajder može čak i privremeno da suspenduje sajt zbog preteranog saobraćaja.

Pročitajte i:  BeotelNet: Pouzdana adresa za hosting

Dodatna nevolja nastaje ako neki od korisnika iste IP adrese – namerno ili zbog nekog virusa – širi spam; tada svi korisnici adrese mogu dospeti na crne liste. Najzad, dodatni tehnički zahtevi, koji nisu obuhvaćeni shared hosting paketima, uglavnom će vam ostati izvan domašaja. Iako shared hosting ima svoje bubice, veoma povoljna cena, koja je u rangu od par desetina evra na godišnjem nivou, privlači veliki broj korisnika, a pritom će zadovoljiti tehničke zahteve 99 odsto sajtova.

Virtuelni privatni server

Sledeći korak u izboru hosting rešenja jeste virtuelni privatni server, odnosno VPS. Ovaj tip hosting‑a daje vam bolje garancije da će vaš sajt imati na raspolaganju potrebne resurse. Bazira se na zakupu određenog broja procesorskih jezgara i RAM‑a, uz mogućnost njihovog povećanja u slučaju potrebe. Cena ovog tipa hosting‑a kreće se od nekoliko desetina evra mesečno, a zavisi od angažovanih resursa. Vaš dajt se, dakle, i dalje nalazi na jednom većem fizičkom serveru koji deli s više drugih VPS mašina, ali one su mnogo bolje softverski razdvojene u odnosu na shared hosting situaciju i loš rad jednog VPS‑a ne bi trebalo da utiče (znatno) na rad vašeg.

Kada odaberete ovaj tip hosting‑a, pred vama se nalazi prazan računar na koji je potrebno instalirati softver neophodan za pokretanje vašeg sajta (ili više sajtova). To podrazumeva instalaciju serverskog operativnog sistema i neophodnih aplikacija – Web server, PHP, baza podataka, control panel za upravljanje resursima… Ako to ne umete sami, te poslove može vam obaviti i provajder, a u zavisnosti od njegove ponude i obima potrebne podrške, takvu uslugu možete dobiti gratis ili platiti.

Isto tako, ako nastane bilo kakav problem, potrebno je angažovati nekoga ko se razume u administraciju Web servera, što podrazumeva dodatne troškove, a kvalitet rada vašeg VPS‑a može da zavisi i od kvaliteta podrške koju provajder pruža. Takođe, kao i kod shared hosting‑a, ukoliko se fizički server pokvari – sve što se nalazi na vašem VPS‑u biće nedostupno do otklanjanja problema, pa ako vaše poslovanje zavisi od sajta i kvaliteta njegovog hosting‑a, ni ovo rešenje možda nije dovoljno.

Korak dalje: sopstveni server

Dedicated server usluga namenjena je korisnicima kojima je potrebno više resursa na jednoj fizičkoj mašini. Ovaj tip usluge podrazumeva da korisnik zna zašto mu je potrebna baš ona i kako će zakupljen server podešavati i održavati (u softverskom smislu), dok o hardveru brine provajder. Ukoliko u svojim redovima nemate ljude zadužene za administraciju Web servera ili za te potrebe ne angažujete stručnjake, ovaj tip hosting‑a nije za vas.

U odnosu na prethodna dva tipa, prednost je što je kompletna fizička mašina vama na raspolaganju, ali to je istovremeno i mana, pa se za ovaj pristup treba odlučiti samo kada ste sigurni da vaše specifične potrebe ne može da zadovolji neki drugi tip hosting‑a, na prvom mestu cloud computing. Direktna nadgradnja ove usluge jeste telehousing – kada vi posedujete i fizički server, a provajderu plaćate da bude smešten u njegov data centar, prvenstveno zbog specifične infrastrukture i kvaliteta Internet veze koju tako dobijate.

Pročitajte i:  Prilagođena hosting rešenja koja nudi Orion telekom

U oblaku

Umesto zakupa pojedinačnog fizičkog servera, korisnicima s većim hosting potrebama preporučuje se cloud hosting. Ovom uslugom izbegavaju se situacije u kojima vaš Web sajt ili aplikacija „štuca“ zbog opterećenosti servera, nije potrebno prekidati njegov rad zbog dodavanja resursa, a eliminiše se i mogućnost da zbog otkazivanja pojedinačnog servera budete nedostupni korisnicima.

Vaš hosting prostor nalazi se na cloud platformi, a sistemom povezanih servera upravlja softver na takav način da se resursi raspodeljuju po potrebi, tako da ceo sistem funkcioniše optimalno. U slučaju problema s pojedinim fizičkim serverom, cloud sistem i dalje radi, a vaši Web servisi ostaju dostupni korisnicima. Takođe, resursi koji su vam na raspolaganju mogu u svakom trenutku da se promene, bez potrebe da se prekida rad vašeg sajta, odnosno servera na kojem se nalazi.

Cloud hosting povezuje najbolje odlike VPS‑a, u smislu fleksibilnog upravljanja resursima, i namenskog servera jer korisnik dobija mašinu izuzetne snage za specifične potrebe. Čak i lakše može dobiti jače resurse nego u slučaju namenskog servera. Kao i u slučaju drugih tipova cloud usluga, cloud hosting se plaća po obimu zakupljenih resursa u određenom periodu, a cene se kreću od nekoliko desetina evra na mesečnom nivou.

Napredne usluge

Ukoliko ste u onoj grupi korisnika koja zna da ima veće potrebe od uobičajenih, a nema potrebna znanja za samostalno održavanje hosting servera, na raspolaganju vam je usluga managed hosting koju, doduše, ne pružaju svi hosting provajderi. U ovom slučaju, bez obzira na tip hosting‑a, sam provajder postaje i vaš administrator servera. Postavlja sistem, vrši njegovo ažuriranje, backup, unosi izmene na zahtev korisnika… Dobri provajderi garantovaće vam dostupnost servera ali biće i u kontaktu s ljudima zaduženim za razvoj i održavanje vašeg sajta, odnosno aplikacije, kako bi garantovali njegovu dostupnost.

Druga interesantna, napredna hosting usluga jeste multimedia streaming – mogućnost da audio i video materijal hostujete i strimujete direktno s provajderovih servera, što može biti interesantno medijskim kućama. Kod nekih provajdera nailazi se samo na ponudu audio‑striminga, dok neki omogućavaju i video‑striming, koji traži mnogo više resursa, što zavisi i od rezolucije u kojoj se video emituje.

Tabela 01Tabela 02Kako izabrati?

Pre nego što se zaletite i zakupite hosting, postavite sebi nekoliko pitanja da biste makar suzili izbor. Najpre, budite sigurni koji su tehnički zahtevi vašeg sajta. U zavisnosti od tehnologija koje koristi vaš novi sajt, znaćete i da li vam treba hosting server s Linux ili Windows operativnim sistemom. Ako krećete od nule (niste imali sajt ranije), verovatno će vam shared hosting biti dovoljan u početku. Ukoliko ste napravili novi sajt, proverite kakva je bila posećenost starog i na osnovu toga procenite da li vam treba bolja usluga: veći shared hosting paket ili možda neko kvalitetnije rešenje. Procenite koliko je bitna stalna dostupnost sajta za vaše poslovanje. Ako povremeni nestanak sajta neće napraviti zastoj u vašem poslovanju, naneti vam značajnije gubitke i slično, možete da ostanete na osnovnom rešenju, ali ako to sebi ne smete da dopustite, morate razmišljati o kvalitetnijim servisima. U određenim slučajevima, na primer, ako prikupljate lične podatke korisnika iz Srbije, morate biti sigurni i da se serveri na kojima je vaš sajt nalaze u našoj zemlji. U tom slučaju, morate birati provajdere koji mogu to da vam obezbede.

Pročitajte i:  Kako odabrati hosting?

Pre finalnog izbora provajdera i usluge, obavezno proverite i kakvu podršku možete dobiti, a pre svega u kom roku i na koji način. U nekim kritičnim situacijama od toga zavisi da li je vaš sajt online ili čekate da prođe vikend da bi problem bio rešen. Na kraju, uvek je bolje da krenete s manjim obimom usluge i da je povećavate kako vam potrebe rastu, umesto da odmah zakupljujete resurse koje bi vaš sajt jednog dana mogao da zahteva. Osim što ćete uštedeti, biće vam lakše da u slučaju bilo kakve neželjene situacije promenite provajdera. Takođe, pogledajte i listu vaučera za jeftiniji hosting, koje je PC Press obezbedio za svoje čitaoce.

Može li to besplatno

Još od prvih dana Web‑a mogli ste svoj sajt da hostujete besplatno. Bili su popularni servisi Geocities i Tripod, a kod nas je EUnet obezbedio prostor na svom solair serveru. U novije vreme daleko su popularnije blog platforme WordPress i Blogger, koje znatno olakšavaju postavljanje sajta, dok svoj prostor polako pronalaze i servisi orijentisani ka korporativnoj publlici kao što je Weebly. Ipak, čak i kad sajt na nekom od tih servisa povežete sa svojim domenom, postoje bitna ograničenja zbog kojih ovo nije dobar izbor za ozbiljno prisustvo na Internetu.

Na ovaj način hostovan sajt podleže različitim ograničenjima pružaoca usluge, što se ponajpre tiče fleksibilnosti podešavanja izgleda, obima funkcionalnosti i slično, a posebno ističemo da sajt može biti ukinut i obrisan bez najave i obrazloženja. Ovaj tip servisa jeste zgodan za pojedine situacije, a prvenstveno za testiranje i vežbanje online nastupa.

Vaša e‑mail adresa

Svedoci smo da velik broj (čak i ne tako malih) kompanija, i nakon pokretanja sajta nastavlja da koristi e‑mail adrese na nekom od besplatnih servisa, najčešće sa @gmail nastavkom. Ali kad već pokrećete (imate) sajt kao vaš izlog u Web svet, dobro je da to zaokružite i sopstvenom e‑mail adresom koja će izgledati profesionalno. Potrebno je samo malo više truda da se podesi e‑mail server, definišu adrese, mesto na koje pristiže sva pošta, a pritom staru adresu ne morate zapostaviti. Uostalom, stari klijenti verovatno će nastaviti da vam pišu preko nje.

Marko Herman

(Objavljeno u časopisu PC#218)

Facebook komentari:
SBB

Tagovi: , , , , , , , , , , ,