Delta Blues Gang

Delta Blues Gang iz Pule je unikatni hrvatski blues kvartet delta & texas blues izraza, pobednik 4th Croatian Blues Callengea i polufinalista 29th IBC – International Blues Challengea (između 40 izabranih bendova), održanog u Memfisu USA, 2013 godine.

Delta Blues Gang

Bend je na Regionalnoj turneji American Mile 2014 (HR, SLO,SRB i MAKEDONIJA) gde promoviše novi album “American Mile”, 2014 koji u Hrvatskoj i EU objavljuje diskografska kuća SPONA iz Zagreba. U Srbiji su do sada svirali 31. 05. 2014. u Vršcu na 10th Jazztronic Int. Festival i pobrali neskrivene simpatije publike. Evo šta su rekli o tom koncertu: Vršac je probio Srbiju, bilo je baš vruće, tri bisa, da ne pričam previše, al’ nas nisu puštali dole. Valjda je tako moralo biti. U emisiji “Druga Strana Računara” gostovali su 21.06 u 00.05h – 02.00h i obećali koncert u Beogradu u najskorije vreme.

U okviru “American Mile Tour 2014” sviraju:

21. 11. 2014 – Subotica, Blues Time Club
22. 11. 2014 – Kikinda, 13 th International Jazz & Blues Festival Kikinda

Delta Blues Gang su:
Aleksandar Kajtez kao Texas Alexander – slide resonator gitara
Kristijan Kajtez kao Alabama Gus – bas gitara
Elizabeta Petric kao Angel Lee – vokal
Livio Benčić kao Ben Lee – bubnjevi i udaraljke

Intervju je dao Aleksandar Kajtez

Umetnost vs šund

Da li je pojavom kompjutera došlo do ekspanzije loših muzičara koji su koristili programe i semplove za snimanje svoje ionako minimalističke i prizemne muzike?

To je vrlo intrigantno i retoričko pitanje jer je PC i sve što se veže uz njega donio prije svega progres u svakom aspektu života i olakšao mnoge repetitivne radnje, računanja i pohrane velikog broja informcija u baze podataka i ubrzao način života. No, ako govorimo o umjetnosti i glazbi onda je njegov doprinos prije svega, po mom osobnom uvjerenju, ipak destruktivan jer u glazbi repetitivne radnje, kalkulacije i pohrane zvuka u semplove i kasnije reproduciranje iste, umjesto sviračkog umjeća, osjećaja i duše, udaljavaju umjetnost, odnosno glazbu od samog iskrenog slušatelja.

Da li je kompjuter ubio umetnički izraz u muzici i pojavom nabeđenih muzičara doneo šund na muzičko tržište?

Time je odgovor na vaše pitanje nažalost potvrdno i da mora se reći da je kompjuter i sintetske tehnologije koje se vežu u njega iznjedrio čitave generacije kvazi glazbenika koji zauzimaju glazbeni prostor iskonskim glazbenicima koji stvaraju glazbu svojim talentom, darom koji nose u sebi, sviračkim umjećem do kojeg se dolazi mukotrpnim radom i satima vježbanja i ponovnog vježbanja.

Analogno vs digitalno

Da li kao muzičar možeš da čuješ razliku između analognog i digitalnog zvuka i da li misliš da tvoji slušaoci mogu isto da primete, posebno mlađi koji nisu imali prilike da slušaju ploče i trake?

Apsolutno i to je nešto što moram zahvaliti vremenu u kojem sam rođen (73) kada je analogno bilo stanje stvari. Ploče i trake bile su rado slušan materijal u mojim, odnosno našim rukama i oblikovale naš glazbeni izričaj i ostavile ga u toj vremenskoj kapsuli po dolasku sintetskog i digitalnog zvuka. Mladi koji su rođeni u vrijeme digitalnog zvuka i destrukcije glazbene umjetnosti sigurno su zakinuti za tu ljepotu analognog zvuka i njih mi je iskreno žao. Dinamika života i materijalan sustav vrijednosti i (ne)glazbena ponuda invazivnih tonova i sintetike mlade još će ih više u budućnosti odvlačiti i od pokušaja da možda istraživanjem povijesti umjetnosti i glazbe proniknu u to carstvo glazbene ostavštine. Na koncertima koristim svoj omiljeni lampaš fender Blues Junior i njegove manje i veće “braću” lampaše i nikako ne bih mogao svirati na tranzistorskom (digitlnom) pojačalu i proizvesti meni, a vjerujem i publici, uzbudljive i jedinstvene tonove i melodije.U Istri kažemo da onda nema dovoljno “šuga”, odnosno umaka ili čarobnog sastojka.

Koje su po tebi prednosti digitalnog zvuka u odnosu na analogni, ukoliko ih i ima, i da li misliš da je digitalan zapis muzike doneo boljitak u toj umetnosti?

Prednosti digitalnog zvuka sa druge strane postoje jer dozvoljavaju olakšano snimanje, mastering i pohranu glazbe na nosače zvuka. Izvođenje glazbe uživo na koncert ili u studiju po meni nema alternative, ako govorimo o blues glazbi, glazbi koju sviramo i volimo.

Snimanje na traku vs snimanje na kompjuter

Da li misliš da se pojavom programa za snimanje muzike smanjila potražnja "dobrih" muzičara, s obzirom da je tako lako odsvirati i ponoviti ono što se pogreši, i da li misliš da sada svako može da bude studijski muzičar, bez obzira da li je kvalitetan instrumentalista (počevši od bubnjara svi instrumentalisti polako postaju višak) ili još gore vokal (danas svako može da peva)?

Prethodno sam već odgovorio i na ovo pitanje i digitalno je donijelo udaljavanje auditorija od glazbe ali i istinskih glazbenika, jer za digitalni level glazbene produkcije koju omgućuje digitalac, studijski muzičar postaje suvišan, skup i običan čovjek koji može da “pogriješi”, čovjek koji ide na godišnji vs kmpjutera koji je svemoćan i ne griješi i ne ide na godišnji! No, to je stanje stvari koje ja i bend u kojem djelujem i stvaram ne podržava, već naprotiv uporno snima i radi na analognom, gdje god je moguće. Evo za primjer boravkom u USA prije godinu dana na svjetkom takmičenju 29 International Blues Challenge ući u SAM PHILIPS STUDIO velike legende Sama Philipsa (SUN STDIO) u Memphisu i snimiti 9 stvari na analognoj opremi i tehnici koja je ostala iz 60 godina, na naše neskriveno zadovoljstvo! Producent je bio Roland James inženjer zvuka i studijski muzičar-gitarista koji je svirao i snimao velikane poput Jerry Lee lewisa, Bob Dylana, Phil Colinsa, BB Kinga i druge. To je bilo neprocjenjivo iskustvo doći u USA i snimati na analognoj opremi i udahnuti one karirane pločice na ulasku u studio i slušati poseban humor producenta i snimatelja Rolanda, koji se šalio dok je radio i pritom neizmjerno uživao u tome, uostalom kao i mi.

Koliko je moguće napraviti dobar snimak muzike kod kuće na računaru, ukoliko se setimo kakvi su se sve instrumenti, sprave, prostorije pa i sami muzičari nekada koristili za isto?

Dobar snimak? Što znači dobar snimak u biti? Snimiti ga na kompjutoru u kući? Bit je tome da glazbu stvara glazbenik, dok “tehnika” treba biti u službi glazbe i vjerno upiti ono što glazbenik izvodi. Samim time koncerti uživo postaju nešto što ostaje jedino glazbenicima da dokažu sebe i ostvare kontakt sa publikom u onom iskrenom, zavodljivom, uzbudljivom i produhovljenom smislu i tankoj liniji međusobnog komuniciranja jezikom glazbe, a ne šunda ili digitalnih semplova, koje je okupirala ponuda komercijalnih, novokomponiranih (ne)glazbenika koji zauzimaju prostor nudeći maglu od glazbe.

Sviranje vs programiranje

Da li je elektronska muzika stvarno muzika, da li ona kao takva zapostavlja osnovnu karakteristiku te umetnosti koju upravo donosi svaki instrumentalista po svom osećaju, daru, sluhu pa na kraju i decenijama vežbe, učenja i živog izvođenja?

Elektronska glazba po mom osobnom uvjerenju nije glazba nego pokušaj da se sintetskim pristupom proizvede materijalni i hladan oblik melodija i tonova koji se upakiraju u invazivnu, agresivnu i napornu ritmičku pratnju koja potom tu istu stvar ograničava i nedozvoljva kompoziciju, harmoiniju i rasplet emocija ili glazbenicima da kažu svoje i muziciraju, improviziraju i skladaju glazbu ili jednom rječju udahnu glazbi život svojim darom i talentom i vještinom i stilom sviranja.

Koliko kompjuter može da zameni čoveka u muzici, da li uopšte “običan” slušalac može da primeti koji je instrument na snimku uživo odsvira, a koji “otkucan” na tastaturi računara?

Kompjuter ne može da zamjeni umjestnost! To je “breaking point” koji se ne smije prijeći, jer time se postavlja pitanje što je sljedeće. Može li kompjuter zamijeniti recimo emocije i ljubav? Može li kompjuter disati, kao što glazbenik diše? Naravno da ne može i tu treba povući granice i kompjuter koristiti u službi oniga za što je napravljen, dok ga treba držati podalje od umjetnosti, glazbe, komponiranja, disanja, ljubavi i svih onih humanoidnih ljepih stvari koje nas odvajaju od kultiviranog i materijalnog.

Nosač zvuka vs YouTube

Koliko je internet obezvredio cenu muzike i da li misliš da će autorska prava ikada biti ono što su nekad bila?

Internet kao produžena ruka ili snaga djelovanja mreže naporavila je sa jedne strane nezamislivo puno u povezivanju ljudi putem društvenih mreža (facebook, twitter,…), otvorio pristup neviđenom broju informacija, kupovini i slično. U glazbi je također napravio mnogo recimo za manje afirmirane bendove koji putem “tog parnog stroja novog milenija” mogu brzo i lako doći do auditorija, objaviti nešto putem tog nezaustavljivog medija. No, ipak postoji ali…

Da li je YouTube publika isto kao i hiljade ljudi na koncertu, da li oni nose istu težinu sa svojom kritikom posle odslušanih nekoliko minuta tvog rada u odnosu na ljude koji te slušaju par sati na koncertu i osećaju tvoju energiju?

Youtube nipošto ne može da zamjeni nastup benda uživo i pozitivnu energiju, osjećaj, vibru koja se pritom nudi. Internet je zasigurno ubio i zdavačku djelatnost i polako ali sigurno guši glazbenu scenu u cjelini. U zapadnim zemljava industrijski razviojeniom je to očito uz ipak u posljednje vrijeme veliki ipak come back analognog. Tako primjerice veliki i etablirani bendovi ali i manji izdaju analogne nosače zvuka – ploče, koje postaju pravi rariteti u ograničenim tiražima u kojima se objavljuju i nude u prodaji. U Europi, USA, Kanadi je to rašireno u posljednje vrijeme i daje nadu da glazba ipak vodi bitku sa digitalnim. Praktično gledajući elektroniku običan prosječni slušatelj može da “pokupi” i sluša usput ne koncentrirajući se na isto, dok onaj koji kupi ploču i stavi je na gramofon mora odvojiti vrijeme, dušu, volju i ljubav da to učini. Nagrada je takvim iskrenim slušateljima vrhunska, bez imalo sumnje.

Plakati i mediji vs društvene mreže

Da li danas uspešna reklamna kampanja može da se uradi bez plakata i štampanih medija?

Pa u današnje vrijeme digitalizacije sigurno da. Dok se konvencionalni oblici oglašavanja koje ljudi mogu doživjeti uživo ipak i dalje koriste i daje poseban štimung i efekt, za ljude koji izlaze iz kuća i odlaze na koncerte vs onih koji vise za kompjuterom u kući ili na društvenim mrežama negdje u pokretu putem android smart phonea i tableta.

Da li reklama na društvenim mrežama garantuje tačan odziv one slušalačke publike koja je klikom na Going rekla da će prisustvovati koncertu?

Aposlutno ne, jer je svaki koncert potvrda da to nije tako. Čak je i zbunjujuće i neiskreno. jer što to zapravo znači. Idem na koncert iz boravka i to obznanjujem svima. Onaj tko ide na koncert ide i točka. On zna zašto ide i ne treba mu medijska pažnja putem društvenih mreža. Možda zvučim pomalo staromodno, no to je moj osobni doživljaj i tako se ponašam osobno kada sam u ulozi slušatelja. Nasuprot tome treba čuti i ostala mišljenja i stremljenja…

Borba za RNR

Da li je bend trenutno aktivan i šta nam novo sprema?

Delta Blues Gang je treunutno vrlo aktivan i odrađuje American Mile Tour 2014 u regiji (Hrvatska, Srbija, Slovenija, Makedonija). Raspored koncerata možete videti na sajtu Delta Blues Gang – www.deltabluesgang.com

Predrag Jovanović
Računajte na računare

Facebook komentari: