Računari i Galaksija

Šta raditi kad Met Dejmon nije tu?

Curiosity Rover, jedan od najpoznatijih istraživača planete Mars nakon pređenih 560 miliona kilometara već dve godine putuje prostranstvima Marsa kako bismo bolje upoznali ovu planetu. Kao što to obično biva, na ovakvim putovanjima se dešavaju problemi, a 7. novembra 2014. godine pojavio se problem sa ChemCam, odnosnom “hemijskom kamerom”, jednom od najbitnijih instrumenata Curiosity rovera. ChemCam je instrument koji korišćenjem lasera određuje da li su stene ili zemlja promenjene vodom i da li poseduju elemente neophodne za život.

foto: mars.nasa.gov
foto: http://mars.nasa.gov

Nakon dve godine, jedan od najbitnijih elemenata – autofokus kamere je prestao da funkcioniše, a pretpostavka je da se pokvario materijal unutar diode, ili se neka druga komponenta pokvarila i “povukla” diodu sa sobom. Pravi problem je činjenica da su informacije dobijene na ovaj način beskorisne jer bez fokusa nemaju nikakav značaj. Sada  stvari postaju zanimljive. Kako je Met Dejmon bio zauzet snimanjem drugog filma, NASA ekipa nije mogla da računa na njegovu pomoć u opravci, pa su morali da pronađu drugo rešenje.

Pročitajte i:  3D štampa u bestežinskom stanju

Nakon procene štete i korišćenjem manuelnog fokusa stekao se utisak da se autofokus može donekle zameniti procesom zvanim “slaganjem fokusa”. U pitanju je tehnika koja se koristi u procesu obrade digitalnih slika, a koja se sastoji od slikanja nekoliko fotografija sa različim fokusnim daljinama, od kojih se posle softverom odvajaju samo one koje imaju najbolji fokus. Iako ovo nije bilo savršeno rešenje, kao prva pomoć je bilo dovoljno dobro.

Nakon prve daljinske popravke pristupilo se daljinskoj modifikaciji softvera, kako bi se automatski birale samo najoštrije slike i slale nazad na Zemlju. Nakon podrobnog testiranja ispostavilo se da novi, softverski pristup radi prilično dobro, te da se autofokus praktično vraćen u normalu, a sa novim softverom rover može da autofokusira na većim daljinama.

Najzanimljivije u celoj priči je to što je ceo proces urađen daljinski, sa razdaljine od 560 miliona kilometara, i da je softversko rešenje uspešno prevazišlo hardverski problem. Ovo je ujedno i jedna od prvih interplanetarnih popravki koja je rezultat inženjerske genijalnosti i dokaza da se popravke na Marsu mogu obaviti i kada Met Dejmon nije tu!

Pročitajte i:  NASA objavila da traži volontere za simuliranje uslova života na Marsu

Rover-ChemCam

izvor: http://ascent.atos.net

Facebook komentari:
SBB

Tagovi: , , , ,