BIZIT plus

Automatizacija politike: Većina anketiranih Evropljana bi vladu zamenila sa AI-em

Nedavno istraživanje koje su sproveli istraživači iz IE Centra za upravljanje promenama pokazuje da bi većina ljudi podržala zamenu članova njihovih parlamenata AI sistemima.

PCPress.rs Image

Anketa

Istraživači su anketirali 2.769 ispitanika u Evropi koji predstavljaju različite demografske kategorije. Pitanja su se kretala od toga da li bi radije glasali putem pametnog telefona pa sve do toga da li bi zamenili postojeće političare algoritmima ako im se pruži šansa.

Prema anketi:

51% Evropljana podržava smanjenje broja nacionalnih članova parlamenta i dodeljivanje tih mesta algoritmu. Preko 60% Evropljana starosti od 25 do 34 godine i 56% od 34 do 44 godine uzbuđeno je zbog ove ideje. Naizgled, ovo ima savršenog smisla – mlađi ljudi će verovatno prihvatiti novu tehnologiju, bez obzira koliko radikalni bili. Ali postaje još zanimljivije kad malo razradite stvari.

Prema izveštaju CNBC-a:

Studija je pokazala da je ideja bila posebno popularna u Španiji, gde ju je podržalo 66% ispitanika. Inače je 59% ispitanika u Italiji bilo za, a 56% ljudi u Estoniji. U Velikoj Britaniji je 69% anketiranih bilo protiv te ideje, dok je 56% bilo protiv u Holandiji i 54% u Nemačkoj. Izvan Evrope, oko 75% ljudi anketiranih u Kini podržalo je ideju zamene članova parlamenta AI sistemom, dok se 60% američkih ispitanika protivilo.

Pročitajte i:  Novi zakon - o obuci AI  

Iz ovih brojeva teško je izvući zaključke bez pribegavanja nagađanjima – kada uzmete u obzir političku podelu u Velikoj Britaniji i SAD-u, na primer, zanimljivo je primetiti da ljudi u obe države i dalje više vole status kvo u odnosu na AI sistem.

Evo problema

Prema izveštaju CNBC-a, ideja je da ovo istraživanje obuhvata „opšti duh vremena“ kada je u pitanju percepcija javnosti o njihovim trenutnim ljudskim predstavnicima u parlamentu. Čini se da ovo ukazuje na to da nam istraživanje govori više o tome šta građani misle o svojim političarima, nego o tome šta misle o AI sistemu.

Međutim zaista moramo da razmotrimo šta bi AI predstavnik u parlamentu zapravo značio pre nego što počnemo da podržavamo tu ideju. Vlade možda ne funkcionišu na isti način u svakoj zemlji, ali ako dovoljan broj ljudi podržava ideju – bez obzira na to koliko je ona loša – uvek postoje šanse da ljudi dobiju ono što žele.

Zašto je AI poslanik užasna ideja

Ne samo da bi imao ugrađene pristrasne stavove, već bi bio obučen sa svim pristrasnim stavovima vlade koja ga primenjuje. Što znači, bilo koja primenljiva AI tehnologija u ovom domenu smatrala bi se AI „crnom kutijom”, pa bi stoga bila gora u objašnjavanju svojih odluka od savremenih ljudskih političara.

Pročitajte i:  Amazon prestaje da plaća kreiranje Alexa veština 

I na kraju, ako svoje ustavotvorne podatke predamo centralizovanom vladinom sistemu koji ima parlamentarna prava, u osnovi bismo dozvolili našim vladama da koriste digitalno nameštanje rezultata izbora za sprovođenje masovnog socijalnog inženjeringa.

Evo kako

Kad ljudi zamišljaju robota-političara, često je to biće koje ne može da bude korumpirano. Roboti ne lažu, nemaju skrivene namere, nisu ksenofobični ili fanatični i ne mogu se potkupiti. Jel tako? Pogrešno. AI je inherentno pristrasan. Bilo koji sistem dizajniran za izvođenje zaključaka na osnovu podataka koji se odnose na ljude automatski će imati pristrasnost ugrađenu u samo njegovoj srži.

Kratka verzija zašto je to istina je: razmislite o gore pomenutoj anketi od 2.769 osoba. Da li je 2.769 ljudi zaista dovoljno ljudi da predstavlja celu Evropu? Verovatno ne. To je prilično tačna pretpostavka. Kada istraživači sprovode ove ankete, pokušavaju da steknu opštu predstavu o tome kako se ljudi osećaju: ovo nisu naučno tačne informacije. Jednostavno ne možemo da primoramo svaku pojedinačnu osobu na kontinentu da odgovori na ova pitanja.

Pročitajte i:  Sora: AI video sadržaji sve savršeniji

Tako funkcioniše AI. Kada obučimo neku veštačku inteligenciju da odradi posao – na primer, za uzimanje podataka u vezi sa raspoloženjem birača i određivanje da li će glasati „ne“ ili „da“ – obučavamo ga na podacima koje je generisao, uredio, protumačio, transkribovao i primenio čovek.

Izvor: TNW

Facebook komentari: