Računari i Galaksija

BIZIT 2020 predavači – Voja Žanetić

Na godišnjoj konferenciji BIZIT uvek se trudimo da dovedemo eminentne stručnjake iz oblasti IT-ja i biznisa, koji će i ove godine iz prostorija Kluba Poslanika, u Beogradu, 4. i 5. novembra imati prilike da prenesu svoja znanja i iskustva na zainteresovane posetioce kako live tako i online. Između ostalih imaćete prilike da čujete Voju Žanetića, kreativnog direktora i suvlasnika marketing agencije B.C.A. MOSAIC, kog smo u skladu sa temom konferencije pitali kako je pandemija uticala na kreativno stvaralaštvo.

PCPress.rs Image

Da li tehnologija ubija kreativnost?

Naravno da ne. Ukoliko, recimo, smatramo da je proizvođenje boja za slikarstvo u jednom trenutku u istoriji bila nova tehnologija, ono jeste možda ugrozilo pećinsko slikarstvo, ali ne i sva ostala slikarstva koja su uz pomoć te tehnologije nastala. Ili ukoliko smatramo da je televizija u jednom trenutku bila nov način prenosa slike, koliko sada vidimo ona nije ugrozila film. Tehnologija dekonstruiše prethodni način interakcije sa svetom, to je tačno, ali uz pomoć nje se kreira nova interakcija, jer se istovremeno sa dekonstrukcijom starog rađa konstrukcija novog. Ako zamišljamo da je istorija spirala, u tom smislu sva tehnologija pomaže da se nađemo na istoj tačci kao ranije, samo na novom nivou. Naravno, moguće je da se nekom više sviđaju rezultati “stare kreativnosti”, ali to nije znak da je sva kreativnost umrla, već da ona stara nema potrebu da se ispoljava na isti način.

PCPress.rs Image

Kako kriza sa pandemijom utiče na kreativno stvaralaštvo?

Kreativnost podrazumeva „usvajanje“ novih koncepata od strane ljudske zajednice kojoj se (realno ili u zamišljenom „konstruktu“) obraća onaj koji kreira. U tom smislu je kreativnost pod udarom promena konceptualnih prostora sa kojima zajednica operiše. Mnoge ideje koje smo smatrali ili sporednim ili nismo razumeli zašto bi bile relevantne, sada su više vidljive kao „kreativne“ no što su bile ranije. Ilustrovanje maski, recimo.

U onim područjima koje pandemija nije obuhvatila svojim konceptualnim promenama, situacija je manje-više ista, makar što se tiče samog kreativnog postupka. No, pošto je pandemija poremetila organizaciju ljudskog života – u čemu je najveći napad izvršen na polju urbanog Commutinga (sveukupne ljudske fizičke komunikacije između kuće i posla), pod tim napadom su se našla ugrožena ona kreativna područja koja od Commutinga najviše zavise: devalvirana je komercijalna vrednost kreativnosti koju ispoljavamo za bioskop, pozorišta, galerije… S druge strane, svemu što je moglo da se realizuje kroz digitalno stvaralaštvo, komercijalna vrednost raste. Štono bi rekla ona oveštala fraza: „vreme će pokazati“ kako će se to sve razrešiti. A biće burno, svakako.

PCPress.rs Image

Kakva nas realnost čeka u budućnosti, više rada kod kuće ili povratak regularnom režimu?

Mogu samo da nagađam. Moja pretpostavka je da će se nadalje podrazumevati da je novi virus definitivno među nama i da ćemo se morati naučiti na suživot sa njim. Sadašnja civilizacija više nema mogućnosti i resursa – a pitanje je da li je uopšte i imala – da bez posledica zaustavi ekonomiju, a da bi zaustavila epidemiju. Liči kao da ćemo morati da biramo između broja obolelih i broja gladnih. A tu je izbor jasan.

Što se tiče „rada od kuće“, ispostavlja se da neki ljudi ne moraju da budu zajedno na jednom fizičkom mestu ukoliko njihov posao ne podrazumeva bitnu fizičku interakciju sa okolinom. To će reći da sve ide ka tome da se sva radna snaga podeli na „digitalnu“ i „analognu“, kao i da će se prilikom projektovanja organizacije poslova voditi računa o nužnom stepenu međuljudske interakcije, ali ne i ičem više od toga. Deo ovakve podele je svakako uzročen brigom za zdravlje zaposlenih, ali sam siguran da se mnogo veći deo ovakve podele odnosi na smanjenje troškova „kancelarijskog“ rada. Šta to sve sa sobom još nosi, mogli bi o tome danima. Na dugi rok možda nešto pozitivno, ali na kratak rok jednu veoma stresnu ekonomsku revoluciju, sa posledicama o kojima će se razmišljati tek kad se dese. Kako to već obično biva.

Prijavite se na sajtu bizit.rs i vidimo se na 4. i 5. novembra!

Facebook komentari:
SBB

Tagovi: