Računari i Galaksija

Sopstveni sajt i domen kao osnovi uspešne e-prodavnice: Zašto ključ od vaše e-radnje ne sme biti u tuđim rukama

Poslednje dve godine donele su konačnu prevagu u korist elektronskog poslovanja. Pandemija je na izmaku, ali trendovi koje je ona uspostavila ili pospešila ostaju s nama.

PCPress.rs Image

Jedan od najznačajnijih trendova je omasovljenje trgovanja preko Interneta i on nije mimoišao ni Srbiju. Međutim, da bi otvaranje i vođenje domaće e-prodavnice bilo uspešno, potrebno je doneti nekoliko pravilnih odluka u vezi sa online lokacijom na kojoj se e-trgovina odvija i njenim svojstvima.

Značaj e-trgovine više niko ne može da ignoriše

Jedan od najvažnijih u čitavoj globalnoj ekonomiji tiče se načina na koji prodajemo i kupujemo robu i usluge. Iako kupoprodaja uz fizičko prisustvo ljudi nikada neće nestati, elektronska trgovina postala je mainstream – uobičajena i široko raširena pojava kojoj se sve bolje prilagođavaju i trgovci i kupci.

PCPress.rs Image

Trgovinu putem Interneta više ne može da ignoriše nijedan privredni subjekt koji želi da opstane na tržištu. Digitalna tranzicija u domenu trgovine ispoljava se i sve većim brojem e-prodavnica koje otvaraju apsolutno svi – od individualnih preduzetnika i mikropreduzeća do kompanija koje su dosad zazirale od punog izlaska na Web, a Srbija u ovom pogledu ne predstavlja nikakav izuzetak.

Uspešna e-prodavnica se gradi na sopstvenim temeljima

Ono što su temelji u fizičkom, to je platforma u digitalnom okruženju. Podrazumevana platforma za svaki e-commerce poduhvat trebalo bi da bude sajt koji se nalazi u vašem vlasništvu.

Do pre izvesnog vremena, kreiranje i posedovanje vlastitog Web sajta bili su privilegija relativno malog broja subjekata koji su imali dovoljno novca i resursa za te namene. Opšti tehnološki napredak i globalizacija konkurencije doveli su do drastičnog pada cena ovih usluga, što je uzrokovalo povećanje opšteg broja sajtova, kao i onih specijalizovanih za e-trgovinu.

PCPress.rs Image

Posebnu ulogu u tome imao je razvoj CMS (Content Management) sistema za upravljanje sadržajem koji omogućuju praktično svakome da samostalno postavlja željene materijale i objavljuje ih na Web-u. Specijalizovane e-commerce platforme, kao što su Magento ili Shopify, omogućavaju da online prodaju pokrene ko god želi da se time bavi.

Pročitajte i:  UA Day konferencija u Beogradu: višejezičan, digitalno inkluzivan internet za sve

Uzimajući u obzir činjenice da su izrada sajta, zakup domena i upravljanje njima danas omogućeni svima (pa i onima bez ikakvih posebnih tehničkih znanja), uz izuzetno prihvatljive troškove, ne postoji nijedan validan razlog zbog čega vaša e-prodavnica ne bi bila postavljena na sajtu koji je vaš i nad kojim imate punu kontrolu.

Rizici davanja ključeva vašeg e-biznisa u tuđe ruke

Dominacija društvenih mreža u gotovo svim sferama života odrazila se i na poslovanje. Nažalost, ne uvek u najboljem smeru. Najčešći razlozi zbog kojih mnogi i dalje svoje poslove vode isključivo (ili pretežno) preko tih mreža jesu nepoznavanje njihove suštine, inercija i sklonost ka biranju najkraćeg puta ka cilju. U praksi, taj put se kad-tad završi finansijskim ćorsokakom.

PCPress.rs Image

Trgovačka delatnost pomoću društvenih mreža je logistički i finansijski jednostavna za pokretanje – tzv. „cena u inbox” trgovina (naročito ako se preduzima s namerom da se „ostane ispod radara” inspekcijskih organa) može izuzetno brzo da postane profitabilna. Ali svaka društvena mreža je „tuđa kuća”, tj. u našem slučaju – tuđi lokal i izlog s vašom robom.

Ona vam u svakom momentu, bez ikakvih posebnih razloga ili obrazloženja, može trajno obrisati nalog na njoj, uništavajući time u sekundi ogroman trud uložen u stvaranje baze pratilaca i kupaca, brendiranje i pozicioniranje vašeg biznisa na tržištu. Bez sajta koji bi stajao iza naloga i aktivnosti na društvenoj mreži u slučaju problema na njoj, vaš e-commerce biznis biće bespovratno uništen.

Uloga društvenih mreža u savremenoj elektronskoj trgovini je ogromna, ali one nikako ne bi smele da budu primarne platforme s kojih se online prodaja neposredno vrši, već je njihova suština u podršci brendu i procesu brendiranja, komunikaciji s potrošačima, marketiranju i promociji vaše komercijalne ponude, kao i u formiranju zajednice okupljene oko onoga što vaš biznis predstavlja.

Pročitajte i:  RNIDS poklanja Neo Geo RNIDS i još 50 fontova srpske ćirilice

Značaj izbora pravog naziva domena

Izrada i postavljenje sopstvenog sajta prati izbor optimalnog naziva domena. Neretko se nedovoljno pažnje posvećuje činjenici da je adekvatan izbor naziva domena jedan od osnovnih elemenata marketinškog nastupa i promocije biznisa.

PCPress.rs Image

Naziv domena je ono što je čoveku ime. Baš kao što većina vlastitih imena ljudi sadrži lično ime i prezime, tako se i naziv domena sastoji iz alfanumeričkog segmenta („naziv u užem smislu”) i ekstenzije koja označava pripadnost određenom nacionalnom ili međunarodnom domenu.

Karakteristike dobro odabranog naziva domena

Naziv domena trebalo bi da poseduje određene karakteristike da bi bio uspešan. Neke od najznačajnijih su:

  • Naziv domena treba da bude kratak, lak za izgovor i pamćenje

Naziv domena treba da bude efektan, lak za pamćenje i viralan. Ukoliko poseduje ove karakteristike i sama adresa sajta postaje odličan marketinški alat.

  • Naziv treba da sadrži bitan pojam ili ključne reči relevantne za vaš biznis i da direktno asocira na ono čime se bavite

Od naziva koji je uspešno odabran glatko teku sve dalje aktivnosti, počev od stvaranja sadržaja na samom sajtu pa do prisustva na društvenim mrežama. Upravo zato, naziv treba da posetiocima nepogrešivo ukazuje na vas, vaš biznis i njegovu suštinu.

  • Treba da bude prepoznatljiv

Konkurencija je u današnje vreme globalizovana i nemilosrdna. Da biste skrenuli pažnju na svoju ponudu, morate skovati naziv koji je u što većoj meri prepoznatljiv i jedinstven.

  • Naziv domena ne bi smeo da asocira na adresu već postojećeg, popularnog sajta

Pre registracije domena uputno je da napravite istraživanje da li na domaćem ili međunarodnom nivou već postoji registrovan identičan ili veoma sličan domen. Poslednje što biste želeli je da promovišete nečiji tuđi trud.

  • Trebalo bi da obuhvatite najčešće varijacije
Pročitajte i:  Dan Univerzalne prihvatljivosti (UA Day 2024) biće održan u Beogradu

Ako želite da registrujete domen poput nazivfirme.rs, uzmite u obzir i sve relevantne varijacije kako vam neko ne bi „pokupio” slično ime i samim tim „ukrao” saobraćaj ka vašem sajtu. Dakle, nazivfirme.co.rs, називфирме.срб, nazivfirme.biz, nazivfirme.com može da vas košta minimalno ako situaciju rešite na vreme (a vrlo skupo ako vas na to neko naknadno „podseti”).

Put u svet započinje iz svoje kuće

Suprotno pogrešnom mišljenju koje mnogi i dalje imaju, međunarodni domen neće vam dati veću vidljivost i bolju poziciju u rezultatima pretrage. Naprotiv, u rezultatima pretrage, Google daje prednost Web sajtovima na nacionalnim domenima (u našem slučaju, to su .RS i .СРБ domeni).

Slična zabluda postoji i u vezi sa sadržajem sajtova, da Google navodno jače promoviše sadržaje na latinici nego na ćirilici. Međutim, istina je da kojim god pismom da unesete traženi pojam, Google pojmove tretira ravnopravno na oba pisma.

PCPress.rs Image

Izbor da vaš sajt bude unutar srpskog nacionalnog Internet domena (.RS i .СРБ) nije stvar imaginarnog patriotizma, već efikasne marketinške logike i elementarne digitalne strategije.

Prvo, jasno prikazujete odakle dolazite i gde je vaš biznis geografski pozicioniran. Drugo, zauzimate mesto koje vam pripada na domaćem digitalnom i offline tržištu i treće – krećete u borbu za što bolji plasman na pretraživačima sa optimalne početne pozicije. A sve to vas svakako ničim ne ograničava u pogledu vašeg međunarodnog nastupa i prisustva.

Najzad, registracija sajta unutar prostora srpskog Internet domena je bitan korak ka njegovoj digitalnoj bezbednosti koja predstavlja ključni element poverenja kupaca u vašu e-commerce platformu koje se ne može povratiti ukoliko se jednom izgubi.

RNIDS.rs

Autor: Dušan Katilović

Facebook komentari:
SBB

Tagovi: , , ,