Računari i Galaksija

Šta očekuju IT poslodavci

Savremeni poslodavci s pravom očekuju od novih kadrova digitalnu pismenost. Uz sve blagodeti savremenog obrazovanja, reklo bi se da to nije preveliki zahtev, ali nas stvarnost često demantuje, pa prvi radni dani pokažu da su rutinske tvrdnje iz CV‑ja o poznavanju rada na računaru bile obmana. Kako će poslodavac prepoznati digitalno pismenog kandidata, i šta taj kandidat da učini da bi unapredio svoje informatičke veštine?

business

U poslednjih 15 godina profesionalnog rada u IKT industriji sa fokusom na poslovni softver i kompleksna rešenja i sedam godina saradnje sa visokoškolskim ustanovama, često sam se sretao sa problemom informatičkog znanja odnosno razlike između prepoznavanja računara i poznavanja tehnika poslovnog korišćenja računara. Neposredan povod za ovaj tekst je retrospektiva izlaganja na konferenciji „Informaciono‑komunikacione tehnologije u obrazovanju – stub razvoja društva zasnovanog na znanju“ u organizaciji Srednje škole za ekonomiju, pravo i administraciju – EPA, a većina utisaka u ovom tekstu dolazi iz razgovora na ovu temu sa studentima na „Visokoj školi elektrotehnike i računarstva strukovnih studija“, sa kojima sam imao zadovoljstvo da radim. Bilo je naravno i razgovora sa studentima drugih fakulteta, profesorima i poslodavcima, kako iz oblasti informatike, tako i drugih industrijskih grana.

Očekivanja mladih: Google

Problem je u tome što većina mladih informacije o mogućim poslodavcima i lokacijama dobija posredstvom Interneta i to često iz najvećih svetskih kompanija. Na tim informacijama se grade ideje gde bi danas, sutra ili prekosutra mogli da rade. Velika očekivanja, ako se ne ostvare, prouzrokuju velika razočarenja. Na našem tržištu ovo je čest slučaj.

Koliko puta se moglo čuti ili pročitati vest kako su u velikim svetskim kompanijama, pogotovo iz oblasti IT‑ja, za zaposlene obezbeđeni, pored vrhunskih uslova za rad, i vrhunski uslovi za odmor, relaksaciju i razonodu? Čitamo o stolovima za bilijar, stoni tenis, stoni fudbal, konzolama za igru, virtualnoj realnosti, teretanama, saunama, kafićima i sličnim zanimljivostima, zatim o fleksibilnom radnom vremenu, pristupu od kuće. Često se govori da je je radno vreme prevaziđeno, da je produktivnost na prvom mestu i da se ona postiže raspoloženim i motivisanim radnicima. I to je sve u redu i tačno.

Problem je što u takvim kompanijama većina mladih ljudi koji su se školovali u Srbiji neće raditi (svaka čast malobrojnim izuzecima). Vrlo je jednostavno – takvih kompanija u Srbiji nema mnogo, a i ako ih ima, one nisu nužno na tom nivou razvoja. Zašto? Zato što je tržište malo i takve kompanije, poslujući u Srbiji, imaju male kancelarije ili predstavništva sa samo nekoliko zaposlenih ili spoljnih saradnika.

Realnost privrede

Realnost je značajno drugačija od očekivanja. Po poslednjem dostupnom izveštaju Agencije za privredne registre Srbije za 2014. godinu, 88,9% preduzeća spadaju u kategoriju mikro preduzeća, a to znači da imaju do 10 zaposlenih. 9,4% spada u mala preduzeća, do 50 zaposlenih. Dakle 98,3% (ogromna većina) čine mikro i mala preduzeća, a u tim preduzećima radi dve trećine od ukupnog broja zaposlenih. Da ne ostane nepomenuto – samo 1,7% su srednja i velika preduzeća (preko 50 i 250 zaposlenih) i ona zapošljavaju preostalu trećinu.

Velika većina onih koji se posle školovanja zaposle naći će se, čisto statistički, u mikro i malim preduzećima. Većina studenata bi se namrgodila kada bih ovo pomenuo, ali to je naša realnost. Ne kažem da ne treba težiti visokim standardima, ali budimo realni – to se neće za svakog ostvariti, a preterana očekivanja rađaju i velika razočarenja. Realnost uvek iznenadi, izneveri očekivanja i kreira razočarenje. Uslovi za rad su najčešće skromni, oprema nije najnovija, posao nije na samoj oštrici tehnologija, a a razonoda se svodi na druženje sa kolegama u pauzi za kafu.

Pročitajte i:  Ministarstvo informisanja i telekomunikacija poziva mlade da se pridruže timu Ministarstva za realizaciju projekata

Ključno pitanje koje se otvara za sve zainteresovane strane (poslodavce, obrazovne institucije, udruženja, studente, đake i ostale) jeste: šta može da se uradi kako bi se usaglasili surova realnost i visoka očekivanja?

Digitalna pismenost na radnom mestu

Postoji opšte mesto da mladi koji su odrasli uz računare znaju i da ih koriste na skoro sve moguće načine. To naprosto nije istina. „Milenijalci“ jesu odrasli uz računare i oni im nisu strani. Uzmimo za primer situaciju od pre 10, 15 i više godina kada su računari i tehnologija bili bauk za većinu i kada su poslodavci, barem oni koji su u IKT‑u prepoznali konkurentnu prednost, morali prvo da otklone strah od računara, da nauče ljude šta je miš i kako se koristi štampač. Danas se milenijalci (Ivan Klajn kaže da se tako piše, pa da mu verujem) ne plaše računara i imaju taj „prirodan“ odnos sa njima, i dalje to ne znači da su produktivni na radnom mestu. Naprotiv, većina je vrlo familijarna sa najpopularnijim aplikacijama i servisima, ali i dalje u poslovnom okruženju koriste tek minimalni skup opcija.

Primera ima bezbroj, a najčešći je, na žalost elementarni nivo upotrebe alata za obradu teksta i slika. Ništa napredno. Iz mog iskustva ovo može biti mnogo bolje. Ne plaše se računara i tehnologije, rade više i teže, ali ne i pametnije.

Vozač nije serviser

Mogući uzrok problema može biti i neadekvatnost nastavnog programa u školama i fakultetima. Obrazovanje na temu informatike se svodi na učenje programiranja kroz rešavanje matematičkih zadataka (fokus), uz sporadične osvrte na praktičnu poslovnu primenu informatike kroz primenu aplikativnog softvera. Kao kada bi se u auto‑školama učilo kako da napravite automobil, umesto kako da ga vozite. Škola za savladavanje veštine vožnje ne mora ni na trenutak da se bavi procesom proizvodnje automobila, čak ni procesom njegovog servisiranja, osim onog na osnovnog nivou koji je potreban da bismo razlikovali automobil od npr. kamiona ili aviona. Svakako ima mnogo više vozača automobila nego servisera.

Kada je informatičko znanje u pitanju, ili barem onaj njegov segment koji se može dobiti u obrazovnim institucijama, fokus treba prebaciti na kreiranju „vozača“ a ne „servisera“ računara. Ovo naravno ne važi za fakultete koji školuju developere – tu će fokus svakako biti na programiranju.

Ako mešamo babe i žabe dobićemo situaciju da verujem da umem da vozim, ali ne umem sipam gorivo ili da promenim gumu. Takvo ponašanje bi se smatralo digitalnom/vozačkom nepismenošću. Naravno, nije neophodno da umem da sipam gorivo ili da promenim gumu – uvek to može neko za mene da uradi – ali budimo realni, takav vozač, čak i ako uspe da se zaposli u nekoj transportnoj kompaniji, neće dugo zadržati posao.

Skromno informatičko znanje

Informatičko znanje šire populacije je, budimo iskreni, loše. Nije katastrofalno, ali svakako nije dobro. Mladi koji traže posao, iz mog iskustva i iskustva poslodavaca, razumeju pojmove iz informatike, poznaju osnove obrade teksta, slike i tabelarnih proračuna, poznaju osnove korišćenja Interneta i Web servisa, ali im nedostaje iole šira slika. Nedostaje razumevanje kako se IT uklapa u savremeno poslovanje, a posebno je važno što, a to je posebno izraženo kod mladih IT usmerenja, ne postoji elementarno razumevanje da IKT nije sam po sebi svrha.

Obrazovne institucije mogu da doprinesu boljem informatičkom obrazovanju i usaglašavanju sa zahtevima tržišta, konstantnom unapređenju i kontinuiranoj edukaciji nastavnika i profesora iz ove oblasti, a država treba da stimuliše i vrednuje napore koje obrazovne institucije čine na ovom polju.

Pročitajte i:  Ministarstvo informisanja i telekomunikacija poziva mlade da se pridruže timu Ministarstva za realizaciju projekata

Šta poslodavcima treba?

Poslodavcima su potrebni digitalno pismeni zaposleni! To znači da poslodavci mogu računati da će u startu dobiti produktivnog zaposlenog, bez potrebe za velikom inicijalnom investicijom u obuke i treninge. Uostalom, većina preduzeća nije u IKT biznisu i ne želi mnogo da se bavi IKT edukacijom, iako razumeju potrebu za njom. To su mikro i mala preduzeća fokusirana na svoj svakodnevni posao i IKT im je nešto što im treba samo kao podrška njihovom osnovnom poslu, a ne kao totalni zaokret ka IKT industriji.

U Evropskoj uniji su odavno shvatili da se nešto mora uraditi po pitanju digitalne pismenosti. Zato su uveli evropsku računarsku vozačku dozvolu (ECDL – European Computer Driving Licence), program obuke, provere i potvrde digitalne pismenosti usklađen sa zahtevima tržišta. Da odmah naglasimo: ovo nije put za obrazovanje programera, projektanata baza podataka, tvoraca i implementatora ERP sistema… Analogija je jednostavna – to što ste pismeni znači da vladate jezikom, terminima, gramatičkim i pravopisnim pravilima, znači da možete da napišete izveštaj i poslovno pismo, ali ne i da ste sposobni da napišete neko remek delo savremene literature ili kriminalistički roman. Slično je i sa digitalnom pismenošću, koja nije okrenuta ka vrhunskim programerskim veštinama i naprednim IT administratorskim poslovima. Digitalna pismenost je sposobnost da adekvatno i samostalno koristite računare u svakodnevnom poslu. Iz tabele ćete videti kako su to kolege iz ECDL organizacije sročili.

Srednja škola Adresa Obrazovni profil Kontakt
Tehnička škola Ada, Moše Pijade 47 Administrator
računarskih mreža – ogled
024/852-031, 024/853-034
www.tsada.edu.rs
iskolada@mts.rs
Tehnička škola „9. Maj“ Bačka Palanka, Kralja Petra I 2 Administrator
računarskih mreža – ogled
021/6041-472, 021/750-122
www.9maj.rs
direktor@9maj.rs, info@9maj.rs
Matematička gimnazija Beograd, Kraljice Natalije 37 Programer 011/3628-375
www.mg.edu.rs
mg@mg.edu.rs
Elektrotehnička škola
„Nikola Tesla“
Beograd, Kraljice Natalije 31 Administrator
računarskih mreža – ogled
011/3999-666
www.teslabg.edu.rs
etsnikolatesla@gmail.com
Elektrotehnička škola
„Rade Končar“
Beograd, Braće Grim 32 Elektrotehničar računara 011/2763-062
koncar.edu.rs
koncar@beotel.rs
Elektrotehnička škola
„Stari grad“
Beograd, Visokog Stevana 37 Elektrotehničar računara 011/2627-784
www.etsstarigrad.edu.rs
etsstarigrad@sezampro.rs
Mašinska škola
„Radoje Dakić“
Beograd, Miška Kranjca 17 Elektrotehničar računara 011/3583-939, 011/3583-625
www.msradojedakic.edu.rs
ms.radojedakic@yahoo.com
Mašinsko-
elektrotehnička škola
Bor, Zeleni bulevar 24 Administrator
računarskih mreža – ogled
030/456-022
www.mesbor.rs
info@mesbor.rs
Elektrotehnička i građevinska
škola „Nikola Tesla“
Jagodina, Bagrdanski put 7 Elektrotehničar računara 035/251-329
www.tesla-jagodina.edu.rs
direktor@tesla-jagodina.edu.rs
Prva tehnička škola Kragujevac, Radoja Domanovića 8 Elektrotehničar računara 034/332-461
www.prvatehnicka.edu.rs
Prva tehnička škola Kragujevac, Radoja Domanovića 8 Administrator
računarskih mreža – ogled
034/332-461
www.prvatehnicka.edu.rs
Elektro-saobraćajna tehnička
škola „Nikola Tesla“
Kraljevo, Dositijeva 44b Elektrotehničar računara 036/312-601, 036/312-602, 036/318-540
www.estsnikolatesla.edu.rs
estsnikolatesla@open.telekom.rs
Srednja škola Krupanj, Vuka Karadžića 16 Elektrotehničar računara 015/7581-143
www.srednjaskola.edu.rs
srednjaskola.krupanj@gmail.com
Mašinsko-
elektrotehnička škola
Kruševac, Ćirila i Metodija 26 Elektrotehničar računara 037/427-508
prva-tehnicka.edu.rs
mesmesks@gmail.com
Elektrotehnička škola
„Nikola Tesla“
Niš Elektrotehničar računara 018/588-583
www.etstesla.ni.ac.rs
info@etstesla.ni.ac.rs
Elektrotehnička škola
„Mija Stanimirović“
Niš, Bulevar Cara Konstantina 82-84 Administrator
računarskih mreža – ogled
018/550-884, 018/550-030
www.etsmijastanimirovic.edu.rs
etsms@medianis.net
Tehnička škola Novi Pazar, Vuka Karadžića bb Administrator
računarskih mreža – ogled
020/321-048, 020/311-945
tehnickanp.edu.rs
tehnickanp1@mts.rs
Elektrotehnička škola
„Mihajlo Pupin“
Novi Sad Elektrotehničar računara 021/6616-705, 021/421-566
www.etspupin.edu.rs
Elektrotehnička škola
„Nikola Tesla“
Pančevo, Maksima Gorkog 7 Administrator
računarskih mreža – ogled
013/2352-615
www.etsntesla.edu.rs
etsntesla@etsntesla.edu.rs
Elektrotehnička škola
„Miladin Popović“ – Sušica
Priština-Sušica, Patrijarha Pavla b.b. Elektrotehničar računara 038/64-808, 038/65-350
www.ets.edu.rs
miladinpopovic@gmail.com
Tehnička škola Smederevo, Vuka Karadžića 13 Administrator
računarskih mreža – ogled
026/617-389, 026/617-388
www.tehnickasd.edu.rs
tehsd@eunet.rs
Mašinsko-elektrotehnička
škola „Goša“
Smederevska Palanka, Industrijska 66 Elektrotehničar računara 026/317-310
www.skolagosa.edu.rs
skolagosa@open.telekom.rs
Tehnička škola „Ivan Saric“ Subotica, Trg Lazara Nešića 9 Administrator
računarskih mreža – ogled
024/552-031, 024/551-972
www.tehnickaskolasubotica.edu.rs
messc@tehnickaskolasubotica.edu.rs
Tehnička škola Šabac Šabac, Banjičkih žrtava 2 Administrator
računarskih mreža – ogled
015/341-031, 015/347-291
www.tehskolasabac.edu.rs
skolateh@ptt.rs
Tehnička škola Valjevo, Koste Abraševića 1 Administrator
računarskih mreža – ogled
014/221-529, 014/222-098
www.tehnickaskolava.rs
tehnskola@sbb.rs
Elektrotehnička škola
„Zemun“
Zemun, Nade Dimić 4 Elektrotehničar računara 011/2618-059, 011/3077-443, 011/3077-449
www.ets-zemun.edu.rs
direktor@ets-zemun.edu.rs
Elektrotehnička škola
„Zemun“
Zemun, Nade Dimić 4 Administrator
računarskih mreža – ogled
011/3161-849, 011/2618-059,
011/3077-443, 011/3077-449
www.ets-zemun.edu.rs
direktor@ets-zemun.edu.rs
Elektrotehnička i građevinska
škola „Nikola Tesla“
Zrenjanin, Narodnog fronta 1, Elektrotehničar računara 023/536-872
www.teslazr.edu.rs
Pročitajte i:  Ministarstvo informisanja i telekomunikacija poziva mlade da se pridruže timu Ministarstva za realizaciju projekata

Državne škole u Srbiji koje u svom programu imaju IT profile

 

 

Srednja škola Adresa Opis Kontakt
ITHS – Information
Technology High School
Cara Dušana 34, Zemun,
Savski nasip 7, Novi Beograd
Elektrotehničar računara, elektrotehničar informacionih tehnologija (it tehničar), administrator mreža, elektrotehničar multimedije, elektrotehničar telekomunikacija 011/2096-777

www.iths.edu.rs

office@iths.edu.rs

Tehnička škola Mladenovac Vuka Karadžića 75, Mladenovac Smer elektrotehnika: Rad u Windows okruženju i u programima u okviru MS Office-a. Rad sa programima za crtanje električnih šema (AutoCAD, Protel, Orcad) i programima za simulaciju rada električnih kola i sistema 011/8230-143

www.tehnickaskola.edu.rs

tsmladenovac@gmail.com

Savremena gimnazija Šumatovačka 45, Beograd,
Cara Dušana 34, Zemun
Predmeti: računarstvo i informatika, ICT (informatika). Moderno okruženje, primena najnovijih tehnologija u nastavi, interaktivno učenje, nastava na srpskom i engleskom, prestižne Kembridž diplome 011/7856-120, 011/7856-120

www.savremena-gimnazija.edu.rs

office@savremena-gimnazija.edu.rs

EPA, škola za ekonomiju,
pravo i administraciju
Studentski trg 5, Beograd Primena računara u savremenom poslovanju, osposobljavanje učenika za rad u digitalnom okruženju. Korišćenje najsavremenijih metoda i učila u nastavi. Predmeti: Računarstvo i informatika, poslovna informatika 011/328-7477

www.skolaepa.com

kontakt@skolaepa.com

E-gimnazija Radnička 20, Novi Sad Programiranja, grafičkog dizajna i interneta, mogućnost polaganja u sertifikovanim centrima za Microsoft, Oracle i Adobe sertifikate, sertifikat za pohađanje programaranja 021/4778-220, 064/5000-008
www.e-gimnazija.orginfo@e-gimnazija.org
Računarska gimnazija „Smart“ Trg mladenaca 5, Novi Sad Primena računara i računarski sistemi, programiranje (i napredne tehnike programiranja) i programski jezici, modeli i baze podataka, računarske mreže 021/4728-200, 065/472-8211

www.smart.edu.rs

gimnazija@smart.edu.rs

IT Akademija Cara Dušana 34, Zemun MS Windows i web programming, PHP programming, design & multimedia, administration (Cisco, MTCNA),Java development, CAD department, IT business department, Linux administration, master mobile application deve­loper, software engineering i IT management 011/7856-140

www.it-akademija.com

Privatne škole u Srbiji koje u svom programu imaju IT profile

 

Digitalno nepismeni zaposleni Digitalno pismeni zaposleni
Troše vreme pokušavajući da pronađu funkcije koje aplikacija
može da izvrši
Poznaju funkcije aplikacija i koriste ih za brzo izvršavanje poslovnih aktivnosti
Traže pomoć od tehničke službe ili korisničkog servisa prilikom instalacije i podešavanja uređaja, gubeći vreme dok čekaju pomoć kolega Samostalno instaliraju i podešavaju uređaje i koriste ih u obavljanju poslovnih aktivnosti
Gube vreme na kucanju pojedinačnih pisama, adresnih i drugih podataka prilikom slanja tipskih pisama većem broju korisnika Koriste funkciju mail merge u aplikaciji za obradu teksta kako bi u kratkom vremenskom roku pripremili tipska pisma za slanje na veći broj adresa
Troše više vremena za izradu dokumenata i prezentacija, koje posle treba ispravljati Samostalno kreiraju dokumente i prezentacije
Ručno unose proračune u tabelama, povećavajući tako rizik greške Koriste formule i funkcije za efikasno obavljanje složenih proračuna
Osećaju odbojnost prema bazama podataka i strah od njihove primene Koriste upite i brzo i efikasno generišu izveštaje za prikaz potrebnih informacija, u skladu sa potrebama
Imaju poteškoće u upravljanju elektronskom poštom i nemaju izgrađenu svest o bezbednosnim rizicima Efikasno upravljaju elektronskom poštom, svesni su rizika i koriste bezbednosne sisteme.

Izvor: http://www.ecdl.rs/poslodavci.htm

 

Miodrag Ranisavljević

 

Objavljeno u časopisu PC#231

 

Facebook komentari:
SBB

Tagovi: , , , , ,