Računari i Galaksija

Ericsson na Telfor-u 2008 u Beogradu

front_3_2008_449x140Kompanija Ericsson predstavila je na 16. telekomunikacionom forumu – Telfor 2008 dve teme, LTE i Future Internet, koji će po mišljenju ove kompanije biti vodeći trendovi u oblikovanju budućnosti komunikacija.

Long Term Evolution (LTE) sledeći je korak u razvoju standarda mobilne mreže u skladu sa najnovijim standardizacionim aktivnostima u okviru 3GPP Projekta za partnerstvo treće generacije. LTE, više od bilo koje druge tehnologije, već zadovoljava ključne potrebe četvrte generacije telekomunikacionih mreža, poznatih i kao 4G. LTE je prirodni nastavak već postojećih GSM/WCDMA/HSPA tehnologija mobilnih komunikacija koje su trenutno zastupljene u preko 85 odsto svih mobilnih mreža širom sveta.

LTE standard definiše brzine za download od najmanje 100 Mbps i upload od 50 Mbps. Ericsson je već demonstrirao LTE sa brzinom prenosa od 160 Mbps i očekuje da će prve primene LTE tehnologije u mrežama mobilnih komunikacija početi u drugoj polovini 2009. godine. Pogledajte i našu prethodnu vest o LTE tehnologiji u kojoj možete da nađete više tehničkih podataka.

35392_35340_ericsson-presentatio

Internet budućnosti – karika između virtuelnog i fizičkog sveta

Pročitajte i:  Top50 2023: Glasajte za nagradu Pobednik publike, najbolje mesto na internetu u 2023.

Internet i infrastrukture mobilnih mreža postali su tehnološka osnova našeg društva i u svom radu ih koriste veliki broj kompanija, pojedinci u svojim međusobnim interakcijama i komunikacijama i javne službe kao što su vlada, zdravstvo i obrazovanje. U poslednje vreme, opažanje i interakcija sa fizičkim svetom privukle su veliku pažnju, što je dovelo do različitih korisnih predloga za aplikacije koje su koristile kontekst jedne osobe, objekta ili oblasti, kako bi obezbedile nove usluge korisnicima ili preduzećima.

U okviru mreže budućnosti, ljudi, senzori, objekti i prostori biće isprepletani i u virtuelnom i u realnom svetu, istovremeno sarađujući i razmenjujući informacije preko mreža poznatim pod nazivom Wireless Sensor Network (WSN). WSN obuhvata autonomne uređaje raspoređene u prostoru i koristi senzore kako bi zajedno nadgledali fizičke ili ekološke uslove, kao što su temperatura, zvuk, vibracija, pritisak, pokret ili zagađivači, na različitim lokacijama. Osim jednog ili dva senzora, svaki čvor u jednoj senzornoj mreži obično je opremljen radio primopredajnikom ili nekim drugim uređajem za bežičnu komunikaciju, malim mikrokontrolorom i izvorom energije, obično baterijom.

Na ovaj će način WSN omogućiti uključivanje konteksta fizičkog sveta u nove inteligentne, transparentne i autonomne aplikacije i usluge kao i unapređenje i obogaćenje postojećih usluga komunikacija (između dve osobe, osobe i mašine, mobilnog i mašine, osobe i sadržaja i dve mašine).

Pročitajte i:  Intel je i dalje najveći proizvođač računarskih procesora

Uloga senzornih mreža u mreži budućnosti jeste da obezbedi kariku koja nedostaje između virtuelnog i fizičkog sveta. Treba odgovoriti na mnogobrojne izazove kao što su kreiranje otvorenog okruženja senzora i aktivatora, dizajn horizontalnih rešenja koja se mogu koristiti više puta kroz višestruke aplikacije, platforme i domeni, poslovni pokretači, skalabilnost, interoperativnost i bezbednost, pre nego što se stvori sveobuhvatno komunikaciono, računarsko, senzorno i aktivaciono okruženje.

Izvor: McCann Erickson PR, PC Press

Facebook komentari:
SBB

Tagovi: , , ,