Polovina celokupne energije dolaziće iz obnovljivih izvora do 2050.

Nova godišnja analiza Bloomberg-a, pod nazivom New Energy Outlook 2018, na osnovu podataka prikupljenih od 65 stručnjaka za energetiku sa 12 velikih svetskih tržišta, predviđa kako će se razvijati tržište električne energije do sredine ovog stoleća. Fokusirajući se na trendove koji diktiraju razvoj tržišta i poslovne modele u ovom sektoru, kao i sve veću potražnju za električnom energijom koja dolazi od električnih automobila, stručnjaci su izradili projekciju razvoja do 2050. godine.

Prema njihovim predviđanjima, do tada će polovinu električne energije u svetu proizvoditi solarne i vetroelektrane, a glavni trend koji će pokretati ovakav rasplet događaja biće pad cena struje iz ovih obnovljivih izvora, te sve jeftinije baterije za skladištenje tako dobijene energije. Tržište električne energije u Evropi će do 2050. biti obnovljivo 87%, dok će Indija koristiti 75% obnovljivih izvora energije, Kina 62% i 55% u SAD-u, navodi se u izveštaju. Ugalj će, kao izvor energije, do 2050. godine pasti na tek oko 11% udela u svetskoj proizvodnji (sa trenutnih 38%).

Pročitajte i:  Maroko gradi vetropark za rudarenje bitcoina

BNEF predviđa da će količina solarnih fotonaponskih kapaciteta skočiti 17 puta, dok će do sredine 21. veka biti šest puta više kapaciteta za korišćenje snage vetra nego sada. Trošak izgradnje fotonaponskih elektrana pašće do tada za 71%, predviđaju Bloomberg-ovi stručnjaci, dok će izgradnja vetroelektrana pojeftiniti za 58%. Kako su ovakve elektrane već sada jeftinije od onih na ugalj i plin, dodatno će pojeftinjenje dovesti do snažne ekspanzije korišćenja obnovljivih izvora. Jedini neobnovljivi izvor energije koji će rasti po značaju do 2050. godine trebalo bi da bude plin, koji će se više nego do sada koristiti u Kini i Indiji.

BNEF kaže da će 1,3 milijarde dolara biti uloženo u nove kapacitete gasa do 2050. godine, a količina generisanja gasa će se povećati za 15% između 2017. i 2050. godine, ali njen udeo u svetskoj električnoj energiji opada sa 21% na 15%. Sve ove promene ukazuju na to da će globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte iz sektora porasti za 2% između 2017. i 2027. godine, pre nego što počnu da opadaju. Do 2050. godine one će biti 38% niži nego u 2017. godini. Takođe, do 2050. godine električni automobili bi trebalo da povećaju potražnju za električnom energijom, pa će na njih odlaziti oko 9% svetske proizvodnje, odnosno nešto manje od 3,500 TWh godišnje.

Pročitajte i:  Solarni panel koji generiše energiju i kada nema sunca

Izvor: Forbes

Facebook komentari: