BIZIT plus

Ljudska greška u IT univerzumu: Preko trnja do fejla

„Fejlovanje“ je termin koji se sve više koristi u modernom poslovanju, a kako bi se prenela poruka da je neuspeh deo razvojnog procesa, te da može da se dogodi bilo kome.

PCPress.rs Image

Svako je bar jednom imao loš dan na poslu, ili napravio neku grešku koja se u tom trenutku činila kao fatalna, ali je svet ipak i dalje nastavio da postoji, a jednom kobne greške postale su dobre anegdote ili teme motivacionih govorancija. Ipak, neke greške su veće od drugih, a oni koji posluju u IT sektoru vrlo dobro umeju da prebroje sve neprospavane noći zbog svojih, ili pak tuđih grešaka. Tako je ljudski faktor često uzrok poprilično velikih problema, a društvo onih koji su grešili okuplja i one čiji su fejlovi dobili poprilične razmere.

Tako je u aprilu zbog brisanja baze podataka odloženo 15 hiljada evropskih letova, pa je ova greška nadmašila nacionalne granice, te uticala na živote običnih ljudi različitih profila. Naime, 3. aprila 2018. godine Enhanced Tactical Flow Management System (ETFMS), koji kontroliše letove 41 avio kompanije iz zemalja koje pripadaju Evropskoj Uniji, doživeo prekid u napajanju. Tokom ove krize kompanije su bile prinuđene da smanje broj letova, pa jedan tvit sa briselskog aerodroma govori o tome da je broj letova bio ograničen na 10 po satu, dok je normalan kapacitet 650 letova dnevno.

Pročitajte i:  Google je koristio AI da predvidi poplave i do 7 dana unapred

PCPress.rs Image

Jedna slična greška dogodila se u maju 2017, kada je IT problem doveo do otkazivanja 400 letova kompanije British Airways (BA), što je uticalo na živote 75 hiljada putnika u toku samo jednog dana, a uzrok čitave nevolje bila je ljudska greška. Dogodilo se da je jedan od inženjera slučajno prekinuo dovod struje u data centru londonskog Heathrow aerodroma, da bi visoki napon kada je sistem ponovo uključen doveo do velikog oštećenja.

U martu 2018. godine hitne služba u američkom gradu Baltimore postale su žrtve ransomeware-a, što je dovelo do toga da dispečerske službe koje kontrolišu kretanje vozila hitnih službi ne budu u funkciji čitavih 17 sati, pa su podaci morali da se unose ručno, što je ozbiljno ugrozilo one koji su se u tom trenutku zadesili u nekoj situaciji koja je zahtevala intervenciju ovih službi. Sistemi su bili izloženi napadu zbog promene u firewall-u koja je napravljena pre toga, tako da na ovom primeru može da se razume koliko je važno da se povremeno testiraju sistemi, te potencijalne slabe tačke.

Pročitajte i:  Sud EU je odbacio pokušaj TikToka da zaustavi DMA antimonopolska pravila 

PCPress.rs Image

Još jedan primer ozbiljnog fejla dogodio se u julu 2017. godine, a kada su vrednosti deonica kompanija koje su se nalazile na listi američke elektronske deoničke berze Nasdaq dobile istu vrednost od 123, 47 dolara po deonici, što je dovelo do toga da neke kompanije pretrpe ozbiljan pad u vrednosti, te da neke druge procvetaju makar na trenutak. Amazon je, na primer, tom prilikom pretrpeo pad vrednosti od 87%.

U julu 2012. godine 1.100 web-sajtova koji koriste usluge Hosting.com ostalo je bez svojih web stranica, a iz kompanije su tom prilikom rekli da je uzrok problema, pogađate, ljudska greška, budući da je jedan od tehničara koji su radili na održavanju sistema pritisnuo pogrešan prekidač, što je dovelo do pada sistema.

PCPress.rs Image

Jedna od upadljivijih grešaka u modernoj istoriji poslovanja, koja se dogodila daleke 2009. godine, svakako je ona u okviru koje je ljudska greška dovela do internet haosa za milione korisnika. Naime, jednostavna greška u kucanju dovela je do velikog zastoja na Google-ovom internet pretraživaču, pa milioni ljudi nisu bili u mogućnosti da pronađu željeni sadržaj na mreži. Do toga je došlo zato što je pomenuta greška sve web-sajtove koji nisu Google označila kao potencijalno opasne, pa korisnici nisu mogli da im direktno pristupe iz rezultata pretraživanja. Budući da Google polako ulazi u ligu onoga što mnogi smatraju modernim božanstvima, razmere ove greške su sagledive, ali teško zamislive, jer moderno društvo greške razume, ali ih još uvek ne prašta.

Pročitajte i:  Google poziva na veću kontrolu kompanija koje se bave softverom za nadzor

I dok su se nekad greške posmatrale kao prst sudbine ili sticaj nesrećnih okolnosti, čime se odgovornost sa pojedinca pomerala prema entitetu koji ne može i ne sme da bude kažnjen, danas je fokus upravo na pojedincu koji greši, pa kada dođe do ljudske greške, jedino je grešnik kriv, a ljudski je grešiti taman onoliko koliko se neka ljudskost popela na lestvici moći.

Izvor: Spiceworks

Facebook komentari: