Kako AI menja tržište rada
Prisustvo veštačke inteligencije na tržištu rada donosi prilike i izazove, utičući kako na tradicionalne poslove, tako i na kreiranje potpuno novih zanimanja. Šta nas čeka?
Prisustvo veštačke inteligencije na tržištu rada donosi prilike i izazove, utičući kako na tradicionalne poslove, tako i na kreiranje potpuno novih zanimanja. Mnogi su s razlogom zabrinuti zbog potencijalnog gubitka radnih mesta, jer AI donosi inovacije koje ne samo da povećavaju efikasnost već otvaraju vrata novim industrijama, koje neće zapošljavati veliki broj ljudi. Zapošljavanje hiljada ljudi na jednom mestu, u istoj zgradi (tradicionalne fabrike) postaje prevaziđen koncept u četvrtoj industrijskoj revoluciji.
Uticaj na tradicionalne poslove
Kao što ste mnogo puta do sada mogli pročitati, veštačka inteligencija ne predstavlja novu tehnologiju, ali novost je masovna primena AI sistema opšte namene, a naročito alata generativne veštačke inteligencije. Ovakva tehnologija je prvi put našla primenu kod običnih ljudi, tako da široki slojevi populacije imaju korist.
Više od 40 godina AI automatizuje repetitivne i rutinske zadatke, što pozitivno utiče na efikasnost poslovanja, ali i na smanjenje potrebe za ljudskom radnom snagom. Već sada u Kini imamo fabriku automobila koja proizvede 40 jedinica modela po radnom satu, bez ijednog radnika, odnosno uz stopostotnu robotizaciju postupka. Ovakva brzina proizvodnje je moguća s obzirom na to da automobili na električni pogon imaju u proseku oko 7.000 delova, za razliku od automobila sa motorom na unutrašnje sagorevanje koji imaju oko 32.000 delova.
Koji poslovi će preživeti?
U strukturi složenih organizacija, kao što su velika privredna društva, najviše će stradati srednji menadžment dok će niži operativci i donosioci strateških odluka biti manje pogođeni – referenti i top-menadžment.
Ove promene često znače da se ljudi preusmeravaju na složenije zadatke koji zahtevaju kritičko razmišljanje, ali je takvih poslova znatno manje, što konsekventno ipak dovodi do smanjenja potražnje za radnom snagom. Ova činjenica neće dovesti do velike nezaposlenosti, jer dolazi u trenutku kada tržištu razvijenih zemalja (koje najviše koriste ovu tehnologiju) svakako nedostaje radna snaga.
Primena u nekim sektorima privrede
Finansijski sektor najviše koristi algoritme veštačke inteligencije za obradu kredita (procenu kreditne sposobnosti korisnika), što će uticati, i već utiče, na broj kreditnih savetnika u bankama.
U zdravstvu, AI pomaže lekarima u analizi podataka povećavajući preciznost dijagnoze. Lekari opšte prakse, koji se mahom bave primarnim dijagnostikovanjem, će razvojem sistema AI biti najbrže zamenjeni, pošto već sada imamo alate veštačke inteligencije koji su znatno pouzdaniji. S druge strane, opstaće oni medicinski radnici kojima je kontakt s pacijentima primarni posao, zbog vađenja krvi, davanja vakcina, infuzije itd. Medicinske sestre su bezbednije.
Pored transformacije postojećih poslova, veštačka inteligencija stvara i potpuno nove industrije i zanimanja. Profili poput data scientist-a i inženjera veštačke inteligencije postali su nezaobilazni u kompanijama koje žele da ostanu konkurentne.
Uticaj na poslodavce i na slobodna zanimanja
Mala privredna društva koriste AI za automatizaciju administrativnih zadataka, što im omogućava smanjenje troškova i fokusiranje na rast. Kompanije srednje veličine, s druge strane, koriste AI za analizu podataka i personalizaciju korisničkog iskustva. Velike kompanije, poput Amazon-a, mahom optimizuju logistiku i smanjuju vreme isporuke.
Lekari opšte prakse, koji se mahom bave primarnom dijagnostikom, će razvojem sistema AI biti najbrže zamenjeni, pošto već sada imamo alate veštačke inteligencije koji su znatno pouzdaniji od ljudi
Alati generativne veštačke inteligencije transformišu načine rada slobodnih zanimanja – frilensera. Način pružanja usluga kreativnog tipa (video-materijal, muzika, fotografije) ranije je mahom zavisio od upotrebe komplikovanih specijalizovanih računarskih programa za obradu ove vrste materijala, čije korišćenje je zahtevalo određeno znanje i iskustvo. U situaciji u kojoj svako glasovnom komandom, opisno, može dati zadatak novim alatima generativne AI, a da pri tome dobije kvalitetan krajnji rezultat, usluge ove vrste kreativaca mogu postati suvišne.
Tradicionalno postoje dva tipa digitalnih platformi za rad preko kojih frilenseri mogu pružati svoje usluge:
Web-based platforme su vezane za digitalno prenosive usluge, poput programiranja, prevođenja, video i muzičke produkcije. Ova forma rada raste od 2000. godine, a tokom pandemije COVID-19 doživela je procvat. Do sredine 2023. godine oko dva procenta aktivne radne snage bilo je angažovano na ovim platformama, nakon čega dolazi do velikog pada potražnje za uslugama ovog tipa, iz iznetih razloga.
Location-based platforme podrazumevaju usluge poput dostave hrane i čišćenja domova. Ove vrste usluga su pokazale otpornost jer zahtevaju fizičko prisustvo na određenoj lokaciji, s obzirom na to da se kod nas još uvek ne koristi (barem ne masovno) dostava hrane dronovima i robotima dostavljačima.
U celini uzev, prema istraživanju GIGMETAR Srbija, dolazi do velike kontrakcije slobodnih zanimanja. Nakon višegodišnjeg sukcesivnog rasta, u najnovijem merenju je došlo do povlačenja velikog broja onlajn radnika s vodeće digitalne platforme na kojoj su angažovani radnici iz Srbije (podaci Upwork platforme). Pad GIG populacije (kolokvijalno – tezgarenja) već u drugoj polovini 2023. iznosio je u proseku 17,8 odsto.
Najveći pad je zabeležila oblast pisanja i prevođenja (28,7 odsto), dok je najmanja kontrakcija u
razvoju softvera (2,4 odsto). Ovi podaci ukazuju na izazove i promene u dinamici rada koje nameće ova tehnološka revolucija.
Smanjenja broja zaposlenih?
Prema istraživanju Svetskog ekonomskog foruma, 41 odsto poslodavaca planira smanjenje radne snage zbog implementacije AI tehnologija. U Srbiji se procenjuje da će oko 70.000 radnih mesta biti izloženo potpunoj automatizaciji generativne AI, što može dovesti do smanjenja broja zaposlenih u određenim sektorima.
Bankarski sektor na globalnom nivou planira smanjenje broja zaposlenih za oko 200.000 za tri do pet godina zbog implementacije AI tehnologija. Giganti kao što su Tesla, Amazon i Google već su značajno smanjili broj zaposlenih, delimično zbog integracije AI tehnologija. Kompanije Dropbox i Duolingo su navele da su otpustile deo svojih zaposlenih iz sličnih razloga.
Paradoksi tržišta rada
Automatizacija proizvodnje smanjuje potrebu za nekvalifikovanom radnom snagom, što dovodi do visoke nezaposlenosti te populacije. Iako živimo u ekonomiji znanja, poslovi visokoobrazovanih profesionalaca su sve ugroženiji. Za razliku od prethodnih industrijskih revolucija koje su brisale poslove s nižim obrazovanjem, AI sada preti poslovima koji zahtevaju više i visoko obrazovanje. AI sve više cilja kreativnu industriju, ugrožavajući zanimanja čiji se proizvodi i usluge štite pravima intelektualne svojine kao što su fotografija, muzika, content writing, prevođenje…
Prema istraživanju Svetskog ekonomskog foruma, 41 odsto poslodavaca planira smanjenje radne snage zbog implementacije AI tehnologija. U Srbiji se procenjuje da će oko 70.000 radnih mesta biti izloženo potpunoj automatizaciji generativne AI, što može dovesti do smanjenja broja zaposlenih u određenim sektorima.
Iako smanjenje broja radnih sati može poboljšati ravnotežu između posla i privatnog života (kratkoročno i srednjoročno), često rezultira manjim prihodima i usporenim profesionalnim napretkom (dugoročno). Uočljiv je jaz između veština koje poslodavci traže i onih koje radnici poseduju, što uzrokuje nezaposlenost ili zaposlenost nižu od optimalne, dok investiranje u prekvalifikaciju i dodatno obrazovanje ne može automatski garantovati kvalitetnije poslove ili veće prihode.
U celini uzev, budućnost tržišta radne snage je neizvesna, jer poslodavci brzo menjaju svoje potrebe, pa se čini da će tradicionalno formalno obrazovanje (najviše zbog dužine trajanja) sve više gubiti na značaju, dok će sve popularniji biti specijalistički kursevi, seminari i obuke.
Autor: Advokat Nenad Cvjetićanin, rukovodeći partner u kancelariji Cvjetićanin&partneri