Kako pametni telefoni zagrevaju planetu
Istraživači sa kanadskog univerziteta McMaster objavili su u časopisu Journal of Cleaner Production studiju koja proučava uticaj IKT industrije na okolinu. Prilikom potpisivanja Pariskog klimatskog sporazuma 2016. godine informatička industrija nije bila u fokusu zemalja jer je njen doprinos ukupnoj globalnoj emisiji štetnih gasova bio na relativno niskom nivou u svim godinama kada se taj pokazatelj proučavao. Međutim, porast proizvodnje računara, a pogotovo mobilnih uređaja u poslednjoj deceniji doveo je do toga da i IKT industriju treba svrstati među veće zagađivače okoline.
Prema novom istraživanju karbonski otisak informatičke industrije sve je samo ne zanemariv na globalnom nivou. Od procenjenog udela u emisiji štetnih gasova od 1-1,6% u 2007. godini, naučnici procenjuju da će do 2040. godine proizvodnja računara i mobilnih uređaja imati udeo od čak 14% u 2040. godini, i to ako ukupno zagađenje ostane na nivou iz 2016. godine. U tom bi slučaju IKT industrija mogla da zagađuje okolinu otprilike kao polovina ukupnog svetskog sektora transporta. Ono što dodatno zabrinjava jeste proizvodnja mobilnih uređaja. Iako su ovi uređaji značajno manji od računara, njihova sve veća proizvodnja znači da je i karbonski otisak koji ostavljaju sve značajniji. Zagađenje je veće i zbog toga što je prosečni životni vek mobilnih oko dve godine, pa se oni češće kupuju, a i što je veći ekran pametnog telefona to je veća emisija štetnih gasova u njegovoj proizvodnji.
Do 2020. godine uticaj proizvodnje mobilnih uređaja na okolinu, mereno po emisiji gasova staklene bašte, premašiće godišnji uticaj proizvodnje svih desktop računara, laptopova i monitora – zajedno. Najveći deo emisije CO2 u ovom slučaju, čak 85-95%, odnosi se na rudarenje retkih materijala koji se koriste u proizvodnji mobilnih uređaja. Stoga kupovina novog mobilnog ima uticaja na okolinu kao i korišćenje staroga u periodu od deset godina.
Stručnjaci kao jednu od preporuka daju i produženje veka korišćenja mobilnog, te ređe kupovanje novih. Ipak, predviđanja im nisu optimistična jer se nazire sve veća proizvodnja IoT uređaja, koji će imati još kraći životni vek pa će se uticaj proizvodnje elektronike na okolinu samo povećavati. Što se tiče ostatka IKT industrije kao najveći zagađivači istaknuti su serveri i data centri, koji će do 2020. godine biti „zaslužni“ za oko 45% emisija gasova staklene bašte ovog sektora. Kao rešenje stručnjaci predlažu da svi data centri i serveri pređu na izvore obnovljive energije, što su giganti u IT industriji već započeli da rade počevši od Alphabet-a, Google-a i Microsoft-a.
Izvor: Fast Co Design
